BUNDEVA
Porodica bundeva (Cucurbitaceae) – kod nas najpoznatiji kultivirani predstavnici porodice bundeva su: bundeva (Cucurbita pepo L.), tikvica (Lagenaria vulgaris), krastavac (Cucumis sativus), dinja (Cucumis melo), lubenica (Citrullus vulgaris) i drugi. Najčešće ima jednopolne, pravilne, petočlane cvetove s podraslom plodnicom.
U kultivirane sorte bundeva ubrajaju se:
- žuta bundeva (ili dulek),
- muskatna bundeva
- i drugi oblici
Bundeve su male hranljive ali velike lekovite vrednosti, 100 g jestivog dela ima 28 kalorija. Bundeva sadrži: 90% vode, hranljive materije (1-2 g proteina, 3-5 g šećera, 0,1 g ulja), mineralne materije (kalijum, fosfor, kalcijum, gvožđe, mangan), vitamine (A, B1, B2, B3, B6, PP, C, niacin, folnu kiselinu), pektin, enzime. Sorte sa narandžastom bojom mesa sadrže značajne količine karotinoida, provitamina A. 100 g pečene bundeve ima svega 126 kalorija.
Veoma je svarljiva. Mogu je jesti i deca i stariji. Kulinarske mogućnosti bundeve su velike, pripremaju se razne vrste slatkih i slanih jela. Najčešće se koristi kuvana, dinstana, pečena, ili kao nadev za razne kolače, zatim za supe, variva, pripremanje pekmeza, džema, slatkog i soka (pomešanog sa šargarepom, paradajzom, jabukom, grožđem ili šljivom). Vrlo blag ukus bundeve se može popraviti dodavanjem začina, npr.: cimet, karanfilić, kari, jabuka, limun, narandža.
Cvet bundeve se koristi pohovan u ishrani. 100 g jestivog dela ima 12 kalorija. Cvet sadrži: hranljive materije (proteine, ugljene hidrate, masnoće), mineralne soli (gvožđe, kalcijum, fosfor), vitamine (B1, B2, C). Cvet bundeve se koristi samo sveže ubran, opran i dobro oceđen. Uvalja se u brašno ili tekuće testo i prži. Naročito su ukusni cvetovi napunjeni seckanom šunkom i tvrdo kuvanim jajima.
Semenke bundeve imaju znatno veću hranljivu vrednost od mesnatog dela. Sadrže proteine, masne kiseline, fitosterole, tokoferole, saharozu, minerale (fosfor, cink, magnezijum, gvožđe i selen u tragovima), vitamine (A, B1, B2).
Lekovita svojstva bundeve: pospešuje izlučivanje mokraće (diuretik) pa se preporučuje u dijetoterapiji reumatizma, zapaljenja bubrega i mokraćnih puteva, šećerne bolesti i bolesti srca koje su praćene otokom. Uzeta ujutro kao kompot na prazan želudac deluje kao sredstvo protiv zatvora. Bundeva deluje ublažavajuće i umirujuće, zbog čega je pogodna u ishrani bolesnika koji boluju od zapaljenja tankog creva. Olakšava tegobe kod zapaljenja debelog creva. Efikasna je i za smanjenje povećanog holesterola u krvi.
U svim napred navedenim slučajevima uzima se kao kuvana ili pečena ili se koristi isceđen sok.
RECEPTURE
PRILOZI
PREDJELA
SALATE
Sirova salata od bundeve i pomorandže
SUPE I ČORBE
Supa od bundeve
Krem supa od bundeve
KUVANA I DINSTANA JELA
PRŽENA I PEČENA JELA
ZIMNICA
Mešani pekmez od bundeve
Kompot od bundeve
LEKOVITOST BUNDEVE
Sok bundeve protiv nesanice
Pege i fleke
Protiv akni
Tonik za sve tipove kože