KVINOA

Kvinoa, kinoa (Chenopodium quinoa L.) raste u Andima na visinama preko 4000 m, na području Perua, Čilea i Bolivije još pre 5000 godina. Stare civilizacije Inka smatrale su je svetom hranom. Danas se kultivira i u Koloradu i dr. Kvinoa u biti nije žitarica, nego semena biljka koja je srodna španaću. Najčešće dostupna vrsta kvinoje je žute boje, a postoje još i: narančasta, roza, crvena, crna i ljubičasta.

Osušene semenke (zrna) su male (1-3 mm) ,boje slonovače, izgledom i ukusom liče na žitarice. Visokoproteinska je autohtona žitarica, koristi se isto kao i žitarice. Hranljivija je od svih drugih žitarica, blagog je ukusa, meke teksture i lako se kombinuje sa drugim jelima (slatko i slano). 100 g kvinoe ima 360 kcalorije. Sadrži 14,65 g proteina, 42,04 g ugljenih hidrata i 14,76 g masti. Ne sadrži gluten niti holesterol. Od minerala sadrži: magnezujum, fosfor, kalijum, natrijum, cink, gvožđe, mangan, bakar, zatim vitamine A, grupu B kompleksa, C, E i mnogo dijetalnih vlakana (12,93 g).
Sadrži svih devet esencijalnih aminokiselina (najviše lizina) i smatra se najboljim izvorom biljnih proteina. Najveći deo njenih ulja je polinezasićen, tako da obezbeđuje esencijalne masne kiseline. Osim semenki i listovi kvinoe se koriste za jelo, imaju ukus sličan španaću ili blitvi. Kvinoa se koristi slično kao pirinač, prilog ili dodatak varivima, supama i melje se u brašno i koristi za beskvasni hleb.
Obično se kuva umesto pirinča, za jutarnje kaše (kuvana u vodi i začinjena voćnim sokom), kao dodatak čorbama i hlebnom testu, pasulju ili jelima od mesa, za biskvite, za punjenje povrća i sl. Koristi se i u obliku salata sa dodatkom mahunarki sa naseckanim povrćem. Može se kombinovati i sa integralnim pririnčom. Brzo klija pa se klice dodaju salatama. Klice kvinoe se koriste i kao ukusan dodatak sendvičima.
Lekovita svojstva: povoljan odnos masti, minerala i vitamina je preventiva za obolele od srca, krvnih sudova i dijabetes, za migrenu, regulaciju probave i deluje laksativno. Ima antioksidativno svojstvo jer sadrži mangan i bakar.
Kontraindikacije: brašno se upotrebljava samo u malim količinama, jer sadrži gorku supstancu saponin.


Kod nas uspeva njen rođak brašnjenik ili divlji spanać (Chenopodium bonus-henricus L.). Ova lisnata biljka je ukusna i zdrava.
 

RECEPTURE

Predpriprema kvinoe

Spoljna ovojnica je prekrivena gorkim supstancama (saponinima), koje je potrebno ukloniti pre upotrebe. Semenke isprati pod mlazom hladne vode uz protresanje i mešanje. Duže namakanje u vodi se ne preporučuje jer se saponini mogu premestiti u unutrašnjost semenke.

Kuvanje kvinoe

Omer vode i kvinoe može biti i do 5:1, jer kvinoa ima veliku moć upijanja vode i prilikom kuvanja povećava obim 4-5 puta. Najčešće se kuva u loncu sa 2-3 dela posoljene vode. Nakon što voda proključala, dodati kvinou i kuvati 25-30 minuta, da zrna kvinoe postanu prozirna, a bela klica se odvaja i ima izgled spiralnog repića. Da bi se ukus kvinoe poboljšao, pre kuvanja propržiti nekoliko minuta na suvom tiganju.

 

PRILOZI

Kvinoa, prilog jelima

PREDJELA

Kvinoa na italijanski način

SALATE

Salata od kvinoe sa jabukama

SUPE i ČORBE

Supa od kvinoe sa povrćem

KUVANA i DINSTANA JELA

Kvinoa sa piletinom i tikvicama