DOMAĆI ČAJEVI SRODNIH BILJAKA

U ovu grupu čajeva drugih srodnih biljaka sa blagim fiziološkim delovanjem ubrajaju se biljni i voćni čajevi. To nisu pravi čajevi, oni potiču od aromatičnog i lekovitog bilja, šumskih trava i voća. Za njihovu pripremu koriste se delovi ili cela biljka, listovi, pupoljci, cvetovi, plodovi, semenke, stabljika, koren ili izdanci.

BILJNI ČAJEVI

sa blagim fiziološkim delovanjem

Biljni čajevi nisu pravi jer ne pripadaju grupi „čajevki”. U tu grupu se ubrajaju vitaminsko-lekoviti čajevi, kao: kamilica, lipa, pitoma nana, šipurak, hibiskus, zova... ili korena maslačka, cikorije i drugog pogodnog bilja).
Ovakav čaj se odlikuje velikom biološkom vrednošću. Prednost se daje napicima koji imaju izrazito hranljiva i lekovita svojstva. Koriste se bez lekarskog recepta i svako ih može koristiti u vidu pomoćnog sredstva za predohranu i lečenje lakših poremećaja zdravlja. Dosadašnja istraživanja su dokazala da lekovite biljke i šumske trave sadrže razne sastojke koji uslovljavaju njihovo terapijsko delovanje i medicinsku upotrebu. Čajevi se uvek piju u gutljajima sveže pripremljeni, zaslađeni medom, voćnim ili biljnim sirupom (ili šećerom), obično 2-3 puta po šolju u toku dana. Biljni čaj se obično priprema tako da se 14 g biljne materije prelije litrom ključale vode i poklopljeno natapa 5 do 10 minuta. Pripremljenu čajnu smešu treba koristiti samo jednom, a ostatak baciti.

BILJNI ČAJEVI ZA UŽIVANJE

sa lekovitim dejstvom

U ovom odeljku pomenute su poznate, proverene i veoma korisne biljke sa hranljivim i lekovitim blagim fiziološkim delovanjem sa naših prostora. Konzumiraju se kao i čaj za uživanje, a ne sadrže štetne sastojke.

BOROVNICA, borovnjača (Vaccinium myrtillus)
BRUSNICA (Vaccinium vitis idaea)
MAJČINA DUŠICA (Thymus serpyllum)
MASLAČAK (Taraxacum officinale)
MENTA, nana (Mentha piperita)
ZOVA, bazga (Sambucus Nigra)

Blage mešavine čajeva protiv prehlade

Pre upotrebe načiniti smešu potrebnih sastojaka, a potom preliti sa 4 dl ključale vode, ostaviti da stoji dva sata i procediti. Čaj se pije što topliji. Svi navedeni primeri čajeva protiv prehlade pripremaju se na opisani način. U biljne čajeve ulazi više vrsta lekovitog bilja:

- po 10 g lipovog i zovinog cveta pomešati. Priprema se prema gore opisanom načinu. Čaj zaslaiti medom ili sokom slatkog ili nakiselog ukusa;

- po 30 g lipovog i zovinog cveta, pupoljka crne topole i 10 g pupoljka breze, pomešati i preliti sa 6 dl ključale vode;

- po 20 g lipovog i zovinog cveta, pupoljka crne topole i vrbe i po 5 g cveta nevena i crnog trna. Pripremiti na gore opisan način iz stava 1;

- po 20 g majčine dušice, kamilice, cveta zove i lipe. Priprema se na opisan način iz stava 1;

- po 20 g majorana, metvice, lipe i zove. Priprema se na opisan način iz stava 1;

- po 40 g lista pitome nane i ribizle i po 10 g vrbove kore i pupoljka crne topole. Priprema se na opisan način iz stava 1.

Preparat smokve protiv kašlja – 100 g smokvi, 100 g roščića, 100 g žutog šećera, 1,5 l crnog vina i malo kore od cimeta. U emajlirani lonac uliti vino, dodati oprane i isečene smokve, komade roščića i kore cimeta. Kuvati da smokva omekša, a zatim dodati žuti šećer i nastaviti kuvanje da se masa sjedini. Procediti i koristiti tri puta dnevno po jedan decilitar 30 minuta pre jela.

VOĆNI ČAJEVI

sa blagim fiziološkim delovanjem

Osim sušenih plodova, lekoviti su i drugi delovi biljaka: listovi divljih jagoda, malina, kupina i peteljke trešanja i višanja. Zahvaljujući taninu čajevi od voćnih listova koriste se kao lek kod blagih proliva, za grgoljenje kod upale usta i grla. U nedostatku kineskog čaja zameniće ga mešavina listova maline, kupine, jagode i ogrozda. Čajevi od peteljki trešanja i višanja su diuretik. U osušenim plodovima voća zadržava se velika količina vitamina C, kao i drugih vitamina.
Čaj od plodova suvog voća može se zasladiti medom uz dodatak limuna.