BOB
BOB (Vicia faba, maior) – liči na pasulj, plod su široke mahune u kojima se nalaze krupne semenke, bubrežasto spljoštenog oblika, braon boje. Koriste se sveže, veoma mlade mahune u vidu boranije, mlado (nedozrelo) zrno i zrelo (suvo) zrno.
Mlada mahuna (boranija) u 100 g ima 48 kalorija i sadrži: 4,1 g proteina, 7,7 g ugljenih hidrata i 0,1 g masti. Suva boba (zrno) ima u 100 g 316 kalorija i sadrži: 27 g proteina, 46,5 g ugljenih hidrata i 2,4 g masti. U toku cele godine se koristi zreli bob koji se u nekim zemljama i melje u brašno i meša s ostalim žitaricama.
Osim hranljivih materija sadrži minerale (fosfor, gvožđe, kalcijum…), vitamine (posebno grupu B), lecitin, holin, nukleide, pektin, gliceride, kiseline. Mladi bob se najčešće servira sa kuvanim krompirom i blitvom, dok se sušeni priprema kao pasulj.
Lekovita svojstva: koristi se u lečenju i sprečavanju Alchajmerove bolesti jer čuva acetil-holin u mozgu. Mlade mahune jačaju srce i regulišu promet kalcijuma.
Način pripreme boba
Suv bob drži se potopljen u vodi preko noći, a zatim kuva najmanje 60 minuta, do dva sata. Koristi se za salate, priloge i variva.
RECEPTURE
PRILOZI
PREDJELA
SALATE
SUPE I ČORBE
KUVANA I DINSTANA JELA
Varivo od mladog boba
Varivo od zrelog boba
Bob sa pečenim mesom